Upravljanje plažama – spoj očuvanja prirodnih vrijednosti i razvoja rekreacijskih sadržaja

Split, studeni, 2010. – Kako bi analizirali stanje vrijednih prirodnih plaža dalmatinske obale te predložili najbolje načine upravljanja plažama koji će obuhvatiti očuvanje njihovih ekoloških, kao i održivo korištenje ekonomskih i socijalnih potencijala, Projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) izradio je, u suradnji s Centrom za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) Smjernice za održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj.
U međunarodnoj praksi upravljanja plažama naglasak se stavlja isključivo na jedan od dva temeljna aspekta plaža: ili plažu kao prirodnu vrijednost ili njezin rekreacijski potencijal. Međutim, iskustva, ali i činjenice pokazuju da su ta dva temeljna aspekta plaže zapravo neodvojiva. Stoga se u Smjernicama predlažu načini upravljanja koji će obuhvatiti istodobno i analizu prirodnih vrijednosti plaže, kao i model njenog razvoja kao mjesta rekreacije, odmora i zabave ljudi koji je posjećuju i koriste. Drugim riječima, Smjernice predlažu metodu upravljanja plažama koja će omogućiti očuvanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih vrijednosti prirodnih plaža u Dalmaciji.
Važno je upozoriti da prirodne plaže kao naše obalne bisere moramo čuvati, njegovati i održavati, no plaža nije samo nedirnuta prirodna ljepota kojoj se divimo s pristojnog odstojanja.  Plaže dišu s ljudima i za ljude. Bilo da se sunčamo i kupamo, bavimo raznovrsnim vodenim i kopnenima sportovima, potražimo osvježenje u plaškom kafiću ili uživamo u novim okusima restorana na plaži, svi od plaže očekujemo kvalitetnu ponudu aktivnosti i sadržaja istodobno uživajući i crpeći snagu iz njene iskonske, prirodne ljepote i jedinstvenosti.

Smjernicama je obuhvaćena detaljna analiza 45 plaža na dalmatinskoj obali za vrijeme kupališne sezone 2009. godine. Osim analize i predloženih mjera očuvanja prirodnih vrijednosti plaža te uputama za razvoj rekreacijskih, sportskih, ugostiteljskih i drugih aktivnosti na plažama, Smjernice potiču uključivanje šire javnosti u očuvanje i brigu o plažama kao prirodnim draguljima, ali i ishodištima zabave, rekreacije, odmora i naposljetku, ekonomskog razvoja te upućuje poglede lokalnog stanovništa, lokalnih i državnih vlasti, mjerodavnih institucija te turističkih djelatnika ka pitanju održavanja i upravljanja plažama.

Plaža Dubrava Pracat na Lopudu

Tri tipa plaža

Kako bi što kvalitetnije i preciznije odredili načine očuvanja i upravljanja plažama te uspostavili optimalnu ravnotežu između očuvanja prirodnih vrijednosti i osiguranja održivog korištenja njihovih razvojnih potencijala, Smjernice su podijelile plaže u tri osnovna tipa: plaže s dominantno prirodnim odnosno ekološkim vrijednostima, plaže s dominantno rekreacijskim potencijalom i plaže prijelaznog oblika s većim ili manjim konfliktima između prirodnih bogatstava i razvojnih potencijala.  U prvu kategoriju plaža s dominantno prirodnim vrijednostima uključeno je šest plaža (Ušće (Neretve), Uvala Blace (otok Mljet), Salbunara (otok Biševo), Stupica Velika (otok Žirje), Oključna (otok Vis) i Zaglav (otok Vis)) koje, zbog iznimnih prirodnih vrijednosti, kao svoj prioretit postavljaju očuvanje prirode. No, to ne isključuje kontrolirani razvoj njihovih rekreacijskih sadržaja obzirom da su analize pokazale njihov značajni rekreacijski potencijal.
Sedam plaža (Mala i Velika Raduča, Dolac i Kamp „Adriatic" (Primošten), Prapratna (Pelješac), Slanica (otok Murter) te Zlatni rat (otok Brač) nose preporuke razvoja rekreacijskih aktivnosti te čine pokazne primjere za tip plaža dominantno rekreacijskog potencijala. No, zbog svojih prirodnih vrijednosti, razvoj rekreacijskih potencijala ne isključuje potrebu očuvanja kopnenog i morskog okoliša ovih plaža. Očekivano, najveći broj plaža smjestio se u tzv. području konfliktne zone – jedan manji dio nalazi se u području najizraženijeg konflikta jer ima jednake prirodne vrijednosti i rekreacijski potencijal, jedan dio plaža ima izraženiji rekreacijski potencijal, dok najveći broj plaža ima izraženije prioritete očuvanja prirode.

Na temelju analize i određivanja tipa plaže prema usporedbi njenih prirodnih i razvojnih potencijala, Smjernice su izložile osnovne prijetnje širim područjima plaža te odredile optimalne prihvatne kapacitete svake zasebne plaže.
Predloženim Smjernicama i preporukama za upravljanje plažama, osim što demonstriraju optimalne modele upravljanja plažama temeljene na detaljnoj analizi i određenom tipu plaže, nastoji se uspostaviti sustav praćenja očuvanja prirodnih vrijednosti te kvalitete razine usluga na području plaža. Pritom se kao važna potreba nameće i edukacija i informiranost kako korisnika, tako i upravitelja plaža o važnosti upravljanja, očuvanja i razvoja ovih vrijednih prirodnih i razvojnih područja.