Europsko istraživanje o kvaliteti života

European Quality of Life Survey (EQLS)

Koncept kvalitete života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to da omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve. To znači da se kvaliteta života mjeri preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Pristup kvalitete života oslanja se ne samo na indikatore materijalnog životnog standarda (pokazatelji dohodovne nejednakosti, realnog dohotka, stope siromaštva), već i na različite subjektivne čimbenike koji utječu na ljudski život (npr. društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodne sredine, dokolica, kulturni resursi i sl.).

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions) provela je 2003. godine istraživanje kvalitete života u 28 europskih zemalja, od čega su 15 bile članice Europske unije, deset je bilo u procesu pristupanja EU (10 zemalja koje su postale članice EU u 2004. godini) te tri tadašnje zemlje kandidatkinje (Bugarska, Rumunjska i Turska). Kako bi se stekao uvid u kvalitetu života hrvatskih građana te omogućila usporedba s članicama Europske unije i ostalim zemljama kandidatkinjama, Ured Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Croatia) proveo je istraživanje kvalitete života u Hrvatskoj 2006.godine. S obzirom da su ovim istraživanjem po prvi puta prikupljeni podaci reprezentativni na razini županija, namjera je bila detaljnije istražiti regionalne razlike/nejednakosti u kvaliteti života u Hrvatskoj.

Upitnik o kvaliteti života koji je obuhvatio šest područja:

• ekonomsku situaciju
• zaposlenost
• obitelj i kućanstvo
• život zajednice i socijalnu participaciju
• zdravlje i zdravstvenu skrb
• znanje, obrazovanje i usavršavanje.

Iz DevInfo baze (UN-ov program za statističku obradu socioloških pokazatelja) podataka izabrani su neki pokazatelji kvalitete života i to prosječne vrijednosti za Hrvatsku i skupine zemalja EU-15 i EU-10 (članice od 2004) te su prikazani rezultati pojedinačnih hrvatskih županija a neki su uspoređeni s najboljim i najlošijim rezultatima unutar grupacije starih EU-15 članica kao i s ostalim tranzicijskim zemljama (Eu-tranz).

1. EKONOMSKA SITUACIJA

• Prosječna razina materijalne deprivacije (slika 1.5, str. 20)

• Prosječna razina materijalne deprivacije osoba starijih od 65 godina (slika 10, str. 124)

2. STANOVANJE

• Stambeni problemi (slika 2.3., str. 35)

3. ZAPOSLENOST

Udio kućanstava u kojima niti jedna osoba radno sposobna nije zaposlena (slika 3.1., str. 43)

4. OBRAZOVANJE I VJEŠTINE

• Udio ispitanika koji je sudjelovao na nekom tečaju ili programu osposobljavanja u protekloj godini (slika 4.1., str 53)